Skip to content Skip to main navigation Skip to footer

UGLJEN-MONOKSID PODMUKLI UBICA ŽIVIH BIĆA

Počećemo od osnovnih uslova za nastajanje požara, a to su goreća materija, kiseonik i izvor toplote.
Dakle, bilo koji od ova tri uslova odstranimo, gorenje prestaje.

Često se još uvek lože vatre, posebno u seoskim domaćinstvima, pa čak i tokom cele godine, a posebno u hladnijim godišnjem periodu. Dosta puta se služe ogrevom sa drvetom, a čak i ugljenom. Naravno u nekim primerima za udaljenije vikendnice, gde nema električne energije, koriste se i agregati bilo to na naftu ili benzin, čiji rad privremeno nadomesti elektriku. Preporuka, kod
upotreba takvih agregata postavite ga što dalje od ulaza i prozora, a to će vam omogućiti produženi električni kabal. Dakle, moramo imati u vidu i to, da sva navedena sagorevanja proizvode i (CO) ugljen monoksid. Navedeni opasni plin nastaje i kod
različitih sredstava za pranje (otvorene kutije pralnog praška), a posebno u prostorijama priručnih skladišta. Zato je potrebno često provetravanje svih prostorija, a dodatno gde se lože vatre.

Uz sva potrebe loženja naglasiću i posebno štetna sagorevanja gume, koje se pale za vreme nekih narodnih običaja, a koje se ubrajaju među jedne od opasnije nastajanje ugljen – monoksida. Kako bi naši stari rekli – sreća u nesreći je ta, da se to obavlja na otvorenom. Mada, ne bi smeli zaboraviti i tada već vruće dane, gde se plinovi gorenja većinom vrte u okolini mesta takvog gorenja. Pa krenimo po redu:

  • CO – ugljen monoksid
  • Nemilosrdni ubica iz sene
  • Simptomi otrovanja ugljen monoksidom
  • Kako sprečiti trovanje ugljen monoksidom?
  • Kako spriečiti trovanje ugljen monoksidom?

Ugljen – monoksid sa hemijskom oznakom CO je plin nevidljiv, bez boje, mirisa i ukusa. Otkrio ga je
prvi francuski hemičar Žak de Lason daleke 1776 godine.

Dakle ugljen – monoksid je poznat kao kao plin kojeg zovu »tihi ubica«, a njegovo često prisustvo pokaže se tragičnim. Uzročnik je velikog broja smrtnih slučajeva, u nekim primerima i trajnih posledica po zdravlje, kada je posledica trovanja takvim plinom. Plin ugljen monoksid se tokom dana oslobađa u vazduhu u većim svojim količinama, gde ne predstavlja opasnost. On je lakši od vazduha, tako da odlazi u atmosferu. Mada u zatvorenim prostorima njegovo delovanje je u glavnom smrtonosno i to većinom efikasno. Smrt u slučajevima trovanja sa njim, dolazi nakon nekoliko minuta.

Naravno, smrt koja nastupi zavisi o količini ugljikovog monoksida koji se širi u prostoriji, veličina takve prostorije zavisi od faktora, kao na primer, ako takva prostorija ima 200 kubika zraka, u njoj se teže otrovati takvim plinom, nego u prostoriji koja ima 100 kubika prostorskoga zraka. U koliko plin CO dolazi od »izvora« rada generatora, koji je radio na pogon benzina ili nafte, oseti se njihov smrad.

Ugljen monoksid – simptomi trovanja i preventiva

Dolazak zime, nas obavezuje da se pobrinemo za toplotu svojih stanova ili kuća. Mada, ono zimi predstavlja potencialno vrlo opasnu sezonu koja sa sobom može doneti i gosta koji nije dobro došao – ugljen monoksid. Istini za volju, od njega čak u letnim mesecima postoji rizik nazvan “podmuklom ubicom”. Unatoč tome, da znakovi trovanja ugljen monoksidom mogu biti veom opasni, imajući u vidu situaciju u kojoj je ugrožen život.

CO – ugljen monoksid

Ljudi koji su umrli od trovanja ugljičnim monoksidom ne izgledaju kao sa nekim modricama što ih ima većina žrtava gušenja, već je u većom broju slučajeva izgled reklo bi se normalne, ružičaste boje. Ugljen monoksid, iako jednostavne hemijske formule (CO), može biti ozbiljna pretnja vašem životu. Dakle, reč je o bezbojnom plinu, bez mirisa i okusa, koji ne nadražuje sluznice pa ga upravo tako čini neprimećujućim dok ne postane prekasno.

Ugljen monoksid nastaje kao proizvod izgorevanja materija što sadrže ugljik bez dovoljne količine kisika u zraku, što se u kućama događa kod gorenja drva ili uglja u kaminima ili pećima te kod plinskih pećica, uključujući i plinske bojlere. Uz to, njime obiluju i automobilski ispušni plinovi, što može biti posebno opasno ako upalite auto u zatvorenoj garaži, a zatim ga pustite da radi kako bi se motor zagrejao.

Iako su trovanja ugljen monoksidom posebno zimi, ne zaboravite na njega niti u drugim godišnjim periodima. Inače, pošto do nastanka plina dolazi sagorevanjem, i leti postoje neke aktivnosti koje ga mogu izazivati. Takođe se preporučuje izbegavanje upotrebe kuhinjskih napa, ventilacijskih uređaja te prenosnih klima uređaja za vreme rada atmosferskih potrošača. Ako nije moguće izbeći kombinirani rad navedenih uređaja, potrebno je osigurati dodatnu količinu zraka za sagorevanje plina otvaranjem prozora/vrata koja se nalaze u blizini plinskih potrošača. Kako bi naše telo moglo pravilno funkcionirati, neophodno mu je potreban kisik koji se, nakon što ga udahnemo, veže za hemoglobin u eritrocitima te prenosi krvlju do svih stanica našeg
organizma. Ugljen monoksid i kisik veliki su rivali što se tiče vezanja za hemoglobin, a u toj priči najveći je problem što CO ima 150 do 300 puta veći afinitet prema hemoglobinu od kisika. U praksi to znači da će i manja koncentracija ugljikovog monoksida u zraku »izbaciti«’ kisik iz krvotoka, što će rezultirati kliničkom slikom gušenja. Kada se CO veže za molekulu hemoglobina nastaje spoj koji se zove karboksihemoglobin, koji je izrazito crvene boje. Upravo zahvaljujući toj činjenici ljudi koji su umrli od otrovanja ugljičnim monoksidom ne izgledaju cijanotično (modro) kao većina žrtava gušenja, već u velikom broju slučajeva izgledaju normalne, ružičaste boje.

Osim za hemoglobin, ugljični se monoksid veže i za molekulu mioglobina koji se nalazi u mišićima, a služi kao skladište kisika odnosno energije za mišićnu aktivnost. Kada ugljen monoksid preuzme kontrolu nad mioglobinom, nastaje drastičan gubitak snage i žrtva često pada paralizirana. susret sa bolesnikom u takvom stanju većinom se može previdjeti mogućnost trovanja ugljen monoksidom pa je zbog tog razloga potrebno uvek imati na umu i tu mogućnost kako bismo mogli na vreme intervenisati. Nemilosrdni ubojica iz sene Posledice delovanja ugljen monoksida na organizam zavisi o njegovoj koncentraciji u zraku i o vremenu ispostavljenosti: koncentracija od samo 0,04% (400 ppm – parts per million ili broj čestica na milijun čestica je učestala mera za izražavanje koncentracije plinova) može biti smrtonosna ako izloženost traje dovoljno dugo. Smatra se, da čak i stotinu puta manja koncentracija kod ispostavljenosti tokom punog radnog vremena može biti uzrokom glavobolje.

Pri koncentracijama iznad 1% (10 000 ppm), ugljen monoksid onesvesti svoju žrtvu već nakon nekoliko udaha, a smrt nastupa već za nekoliko minuta. Kod takvih koncentracija smrt nastupa toliko brzo i bezbolno – praktički neprimetno – da kao kuriozitet možemo spomenuti činjenicu da je godine samoubojstvo ugljen monoksidom paljenjem ugljena u zatvorenoj prostoriji činilo čak 25% slučajeva oduzimanja vlastitog života u Hong Kongu (što je rezultiralo potezom proizvođača ugljena da na ambalažu štampaju veliki natpis ‘Potražite pomoć!’).

Simptomi otrovanja

Simptomi akutnog otrovanja s CO-om nalikuju obolijevanju od gripe. Najprije se očituju simptomi poremećaja rada organa koji najviše ovise o kisiku, a to su središnji živčani sustav (glavobolje, vrtoglavice, grčevi) i srce (tahikardija, visok krvni tlak).
Simptome možemo podijeliti s obzirom na akutnu (kratkotrajnu) i kroničnu (dugotrajnu) izloženost ugljičnom monoksidu. Simptomi akutnog trovanja s CO-om nalikuju obolijenju od gripe.

Najprije se očituju simptomi poremećaja rada organa koji najviše ovise o kisiku, a to su središnji živčani sustav (glavobolje, vrtoglavice, grčevi) i srce (tahikardija, visok krvni tlak). Osim toga, otrovanje ugljen monoksidom može dovesti i do zatajivanja drugih važnih organa, što se očituje plućnim edemom, akutnim zatajenjem bubrega, odumiranjem mišića, oštećenjem srčanog mišića i sličnim. Ako se preživi akutna faza otrovanja, simptomi često zaostaju danima nakon događaja, tako da će mnogi preživjeli još neko vrijeme proživljavati mučninu, vrtoglavice, poremećaje govora, vida i sluha, kao i poremećaje koncentracije.

Ako se simptomi ne povuku u roku od 2-3 tjedna, možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti da je došlo do trajnog oštećenja. Što se tiče kronične izloženosti ugljen monoksidu, zabilježena je povećana učestalost obolevanja od koronarne srčane bolesti (što uključuje anginu pektoris i infarkt srca).

Kako pomoći?

Kao i u bezbrojnim drugim slučajevima, i ovdje je ključ u preventive: redovito prozračujte prostorije. Primijetite li osobu za koju posumnjate da je otrovana ugljen monoksidom, odmah je odvucite na svež zrak, pozovite Hitnu i pružite prvu pomoć. U slučaju teškog otrovanja, jedina efikasna medicinska pomoć sastoji se u dugotrajnom davanju 100%-tnog kisika na masku. Na taj se način povisuje koncentracija kisika u krvi te se “izbacuje” molekula CO-a s veznog mjesta na hemoglobinu što stanicama omogućuje izmjenu energije. Kao i u bezbrojnim drugim slučajevima, i ovdje je ključ u prevenciji: redovito prozračujte prostorije. Osim što ćete na taj način izbaciti ugljični monoksid iz prostorije, omogućit ćete ulazak svježeg zraka, punog kisika neophodnog za pravilan proces izgorevanja.

Osim toga, nabavite detektor ugljičnog monoksida, što je ujedno jedini način da na vreme otkrijete opasnu koncentraciju CO-a u zraku. Taj aparat može vam spasiti život. On će se oglasiti alarmom kada koncentracije CO-a u prostoriji dosegnu razine više od dopuštenih i na taj vam način dati do znanja da je potrebno istog trenutka napustiti prostoriju u kojoj boravite te da je neophodno u bliskoj budućnosti prekontrolirati uređaje za koje sumnjate da bi mogli biti izvor tog opasnog plina.

Kako spriječiti trovanje ugljen monoksidom?

Donosimo savete kako sprečiti otrovanje ugljen monoksidom:

  • Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža te sve one gde koristite razne peći za grijanje.
  • Ne ostavljajte auto da radi u zatvorenoj garaži, a kada ga izvezete iz garaže ostavite garažna vrata još neko vreme otvorena kako bi se prostorija prozračila.
  • Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, u suprotnom bi pomoć mogla stići prekasno.
  • Obavezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.
  • Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih inkriminiranih aparata prepustite profesionalcima.
  • Redovno servisirajte svoje kućne aparate koje rade na plin.
  • Nabavite detektor ugljen monoksida, jer ćete jedino pomoću njega na vreme saznati da se koncentracija CO-a u zraku popela na opasnu zonu.
  • Nikad ne palite ugljen u zatvorenom prostoru, smrt bi mogla nastupiti već za nekoliko minuta.
  • Prestanite pušiti! Pušači imaju gotovo dvostruko veću koncentraciju karboksihemoglobina u krvi od nepušača, što znači da će kod njih simptomi otrovanja nastupiti znatno brže. 

Trovanje monoksidom – simptomi i posledice

Kada dođe do trovanja ovim plinom, otrovana osoba ne može odmah da prepozna simptome, jedino će telo reagovati na njih. Pojaviće se nesvestica, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, slično gripi samo nekoliko izraženije. Ukoliko dođe do ozbiljnije ispostavljenosti, nastaje jaka glavobolja i gubitak svesti, a koža zatrovane osobe postaje crvene boje. Osoba koja je bila izložena dejstvu ugljen-monoksida, i koja pokazuje simptome trovanja treba u najkraćem vremenu da potraži medicinsku pomoć. Čak i u slučaju da se stanje popravilo, toksična materija je najverovatnije i dalje prisutna u krvi. A ovaj gas upravo najviše deluje na crvena krvna zrnca i na hemoglobin u krvi, vezujući kiseonik.

Prema statistikama, najrizičnije kategorije izložene ugljen-monoksidu su deca i starija lica, kada su domaćinstva u pitanju. U slučaju poslovnih prostorija nema pravila, svi mogu da budu izloženi opasnosti ukoliko je koncentracija plina povišena. Zbog toga je više nego poželjno imati uređaj za detekciju ugljen-monoksida, koji će se oglasiti uvek kada je koncentracija gasa iznad dozvoljenog nivoa, što će vam omogućiti da na vreme reagujete.

Sistemi za detekciju monoksida

Pouzdani sistemi za detekciju ugljen-monoksida će odmah registrovati potencijalnu opasnost, a vas zaštititi u slučaju da ste potencijalno izloženi. Na tržištu se danas može pronaći veliki broj uređaja, ali nisu svi podjednako istog kvaliteta. Garancija uređaja je pre svega višegodišnji rad i ekspertiza na ovom polju, a među onima koje taj status opravdavaju je kompanija Detnov.

Literatura: Različiti priručnici Inštituta Prevent, d.o.o Lj.

Pripremio: prof. Saša Gajić

0 Comments

There are no comments yet

Leave a comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *